Podgorica, Crna Gora
www.hriscanskamreza.net
info@hriscanskamreza.net
zdravkovucinic@yahoo.com

Biblijska subota nije lunarna (1)

Još jedna od tema koje nazivam, u najmanju ruku, spornim, a koje se pojavljuju među Božjim narodom jeste lunarna subota.

Ovo pitanje se, dakle, ne tiče onih koji ne vjeruju u svetkovanje subote.

Neko se može pitati šta je to uopšte lunarna subota? Zar subota nije subota kakvu svi poznajemo? Da, ja lično mislim da je subota baš subota kakvu svi poznajemo, sedmi dan u sedmici koja je uspostavljena još od stvaranja svijeta prije oko 6000 godina. Ali ima i onih koji ne misle tako.

 

Lunarna subota

Lunarna subota je teorija po kojoj ne postoji neprekidni sedmodnevni ciklus koji traje od stvaranja i na osnovu kojeg je subota sedmi dan, već navodno taj sedmodnevni ciklus počinje iz početka svakog mjeseca baziranom na mladom mjesecu. Subota, prema toj teoriji, isključivo pada 8-og, 15-og, 22-og i 29-og dana svakog lunarnog mjeseca.

Lunarni mjesec je period između dva mlada mjeseca i traje 29 ili 30 dana. Taj 30-ti dan, kao i prvi dan, u toj teoriji, ne ulaze u računanje; oni se ne računaju ni kao radni dani ni kao subotni dani; to su takozvani prelazni dani (postoje različita objašnjenja).

Na primjer, ako se lunarni mjesec završi u danu koji mi zovemo utorak – uzmimo da je to posljednji 29-ti dan u lunarnom mjesecu koji je za njih subota; sljedeći dan prema toj teoriji nije srijeda kakvu mi poznajemo, niti prvi dan u novom narednom mjesecu, nego je mladi mjesec, a to je dan koji ne ulazi u računanje sedmica, to je praktično „ne-dan“. Tek naredni dan od mladog mjeseca je, prema toj teoriji, prvi dan u sedmici, a to bi bio četvrtak onako kako ga mi znamo. Nekada se dešava i da bude dva dana „viška“ ako lunarni mjesec traje 30 dana.

Vidimo da u ovoj teoriji postoji formula za računanje mjeseca i subote; dakle stvari nijesu baš toliko jednostavne kod zastupnika ove teorije. Naravno, postoje različita objašnjenja među njihovim zastupnicima; ni među njima ne postoji potpuna saglasnost. Ima i onih koji vjeruju da subota pada 7-og, 14-og, 21-og i 28-og dana u lunarnom mjesecu, ali njih je manje.

Takođe, lunarna subota u praksi pada u bilo koje dane u sedmici kakve mi poznajemo; od nedelje do subote, zavisno od mjeseca.

U svakom slučaju, zastupnici lunarne subote vjeruju da je Bog stvorio mjesec upravo da bi se preko njega utvrđivali vremena praznika i svetkovina, uključujući i subotu.

„Zatim Bog reče: Neka na nebeskom svodu budu izvori svjetlosti da dijele dan od noći, i da služe kao znakovi za vremena, dane i godine. Neka svijetle na nebeskom svodu i obasjavaju zemlju. I bilo je tako. Bog je načinio dva velika izvora svjetlosti, veći da upravlja danom i manji da upravlja noći, a uz to i zvijezde. Tako ih je Bog postavio na nebeski svod da obasjavaju zemlju, i da upravljaju danom i noći i da dijele svetlost od tame. I Bog je vidio da je to dobro. I bilo je veče i bilo je jutro – dan četvrti“ (1. Mojsijeva 1:14-19).

 

Biblijska subota nije lunarna

Istražio sam pitanje lunarne subote, ali se ovom prilikom neću toliko detaljno baviti tom teorijom i kako je objašnjavaju njeni zastupnici, već ću samo iznijeti neke najjednostavnije biblijske dokaze koji, po mom ličnom mišljenju, opovrgavaju lunarnu subotu.

Činjenica je da je Bog dao mjesec za određivanje vremena (1. Mojsijeva 1:14-19), poput određenih praznika i svetkovina, ali sedmična subota, čak i neki praznici, uopšte nijesu povezani sa mjesečnim ciklusom. Znamo i da Bog nije dao samo mjesec, nego i sunce, za određivanje nekih vremena, prije svega dana.

U svakom slučaju, kada je Bog stvorio svijet, stvorio ga je kroz sedmodnevni ciklus a koji na bilo koji način nije bio zavisan od mjeseca (sunce, mjesec i zvijezde su stvoreni 4. dana stvaranja).

„Tako su bili dovršeni nebesa i zemlja i svi njihovi elementi. Do sedmog dana Bog je dovršio svoje djelo koje je načinio, i sedmog dana je počinuo od svih djela koja je načinio. I Bog je blagoslovio sedmi dan i posvetio ga, jer je tog dana počinuo od svih svojih djela. Tako je Bog stvorio sve što je namjeravao da načini“ (1. Mojsijeva 2:1-3).

Vjerujem da postoji samo jedan razlog za svetkovanje subote, sedmog dana u sedmici, a to je zato što je Bog tako rekao. Vjerujem da je Bog od stvaranja do danas, a tako će biti i do kraja, sačuvao kontinuirani sedmodnevni ciklus, a samim tim i sačuvao svoju izvornu subotu koju je blagoslovio i posvetio prilikom stvaranja. Božja odgovornost je bila da kroz istoriju sačuva kontinuitet sedmodnevnog ciklusa i subote.

Subotnja zapovjest u Bibliji nije bazirana na mjesečnom ciklusu, nego na sedmodnevnom, onako kako ga je Bog uspostavio prilikom stvaranja.

„Sjećaj se subotnog dana da ga svetkuješ. Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmi dan je subota posvećena Gospodu, tvom Bogu. Ne radi nikakav posao, ni ti, ni tvoj sin, ni tvoja kći, ni tvoj rob, ni tvoja robinja, ni tvoja stoka, ni stranac koji živi u tvom gradu. Jer je za šest dana Gospod stvorio nebesa i zemlju, more i sve što je u njima, a sedmog dana je počinuo. Zato je Gospod blagoslovio subotni dan i posvetio ga“ (2. Mojsijeva 20:8-11).

U Starom savezu je za prestupanje subote bila predviđena smrtna kazna koju je Bog odredio.

„Šest dana neka se radi, ali sedmi dan je subota, dan potpunog odmora, svetinja Gospodu. Svako ko bude radio neki posao na subotni dan biće pogubljen“ (2. Mojsijeva 31:15).

U najmanju ruku, za jednu tako ozbiljnu stvar kao što je svetkovanje subote a čije prestupanje je bilo smrtno kažnjivo, Bog bi makar jednom obavijestio narod da je subota lunarna, odnosno da se računa na osnovu mjesečnog ciklusa. Siguran sam da bi Bog svom narodu makar jednom rekao da subota uvijek pada 8-og, 15-og, 22-og, 29-og u mjesecu. Smatram da bi Bog makar jednom objasnio narodu da postoji formula za računanje subote. Bog nikada ništa od toga nije rekao. Naprotiv, svaki put u Bibliji subota se pominje u kontekstu sedmodnevnog ciklusa, nikada mjesečnog, i nema nikakvih formula za njeno računanje, osim da je sedmi dan u sedmici.

Zar to što Bog nikada nije rekao da je subota lunarna nije dovoljan argument protiv ove teorije? Moje lično mišljenje je da je ovo još jedna od teorija koja se bazira na pretpostavkama, a prilikom čega se ignorišu direktni biblijski dokazi.

„Šest dana radi svoj posao, a sedmog ga dana ostavi, da se tvoj bik i tvoj magarac odmore i da se sin tvoje robinje i stranac okrepe“ (2. Mojsijeva 23:12).

Božja Riječ isključivo govori da šest dana treba raditi, a da je sedmi dan subota neradni dan. Dakle, to nema veze sa mjesečnim fazama, to je sedmodnevni kontinuitet od stvaranja za koji je Bog odgovoran.

Molim vas, nemojte mi tražiti dokaze o tome kako je sedmodnevni ciklus sačuvan od stvaranja do danas. Nama ne trebaju dokazi za tako nešto – mi vjerujemo Bogu da je On sačuvao sedmodnevni ciklus i subotu i da je to ova subota koju danas svetkujemo; to je Njegova odgovornost a ne naša.

„Šest dana radi, a sedmog dana drži subotu. I u vrijeme oranja i u vrijeme žetve drži subotu“ (2. Mojsijeva 34:21).

Bog kaže da je sedmična subota Njegova, dakle On je sačuvao sedmodnevni ciklus i subotu kao sedmi dan u tom ciklusu, i to je jedan od najvećih dokaza u ovom svijetu da postoji biblijski Bog.

„Dao sam im i svoje subote, da budu znak između mene i njih, da bi znali da sam ja Gospod, onaj koji ih posvećuje. …Neka vam moje subote budu svete i neka one budu znak između mene i vas, da biste znali da sam ja Gospod, vaš Bog“ (Ezekijel 20:12.20).

 

U Bibliji postoji lunarni kalendar, ali subota nije vezana za njega

U Bibliji zaista postoji lunarni ili mjesečni kalendar, i Bog ga je dao svom narodu prilikom izlaska iz Egipta i on je služio za određivanje većine prazničnih dana, ali ne i za određivanje sedmične subote.

U 3. Mojsijevoj 23 glava opisani su svi praznici koje je Božji narod trebao svetkovati uključujući i sedmičnu subotu, i Bog je bio vrlo precizan prilikom davanja uputstava. Iz tih uputstava je jasno da sedmična subota ne zavisi od mjesečnog kalendara nego od sedmičnog ciklusa.

„Šest dana neka se radi, a sedmi dan je subota, dan potpunog odmora, sveti sabor. Ne radite nikakav posao. To je subota posvećena Gospodu u svim mjestima gde živite“ (3. Mojsijeva 23:3).

Odmah u nastavku Bog daje upustva za praznike.

„Prvog mjeseca, uveče četrnaestog dana u mjesecu, Pasha je u čast Gospodu. Petnaestog dana tog meseca Praznik je beskvasnih hljebova u čast Gospodu. Sedam dana jedite beskvasne hljebove. Prvog dana neka vam bude sveti zbor. Ne radite nikakav ropski posao. Sedam dana prinosite žrtvu koja se spaljuje pred Gospodom. Sedmog dana neka bude sveti zbor. Ne radite nikakav ropski posao“ (3. Mojsijeva 23:5-8).

Kao što vidimo, pasha je bila 14-tog dana prvog mjeseca, a praznik beskvasnih hljebova je počinjao 15-tog i trajao je sedam dana. Zanimljivo je da se za 15-ti dan kaže da je sveti zbor i da ne treba raditi nikakav ropski posao. Prema teoriji o lunarnoj suboti, svaki 15-ti u mjesecu je sedmična subota, a to znači da je potpuno neradni dan, ali ovdje vidimo da 15-ti nije potpuno neradni dan, već dan u kome se zabranjivao ropski posao.

I praznik sjenica je počinjao 15-tog dana u mjesecu, ali sedmog mjeseca, i po teoriji lunarne subote taj 15-ti dan bi trebala biti sedmična subota i potpuno neradni dan, ali uopšte nije tako, nego se u taj dan zabranjivao samo ropski posao. Osim toga, u okviru praznika sjenica, osmi dan od 15-tog se praznovao a to je 22-i dan sedmog mjeseca, koji bi prema teoriji o lunarnoj suboti takođe trebao biti sedmična subota i potpuno neradni dan. Međutim, u taj dan se zabranjivao ropski posao, što znači da nije bila sedmična subota kao potpuno neradna.

„Gospod je još rekao Mojsiju: „Kaži Izraelovim sinovima: Od petnaestog dana tog sedmog mjeseca neka se sedam dana drži Praznik sjenica u čast Gospodu. Prvog dana neka bude sveti zbor. Ne radite nikakav ropski posao. Sedam dana prinosite žrtvu koja se spaljuje pred Gospodom. Osmog dana neka bude sveti zbor, i prinesite žrtvu koja se spaljuje pred Gospodom. To je svečani zbor. Ne radite nikakav ropski posao“ (3. Mojsijeva 23:33-36). 

Postoje dva praznika koji se nijesu određivali prema mjesečnom kalendaru, nego prema sedmičnom ciklusu. To su praznik prvina, koji je uvijek padao prvog dana u sedmici, odnosno dan posle sedmične subote, kao i praznik pedesetnica koji je padao sedam sedmica od praznika prvina (ostali praznici su određeni datumski, i oni su mogli pasti u bilo koji dan sedmice).

„Gospod je još rekao Mojsiju: Kaži Izraelovim sinovima: Kada dođete u zemlju koju vam ja dajem i požanjete njen rod, snop prvina od svoje žetve donesite svešteniku. Neka on taj snop obrće tamo i amo pred Gospodom da bi za vas stekao njegovu naklonost. Neka ga sveštenik obrće odmah sjutradan posle subote… Od tog dana posle subote, od dana kada donesete snop za obrtani prinos, izbrojte sedam punih subota. Treba da brojite do dana posle sedme subote, pedeset dana, i prinesite Gospodu novi prinos od žita“ (3. Mojsijeva 23:9-16).

Dakle, lunarni kalendar u Bibliji nije obuhvatao čak ni sve praznike, a kamoli sedmičnu subotu uspostavljenu još od stvaranja, prije pada u grijeh.

 

Pedesetnica nemoguća prema lunarnom kalendaru

Praznik pedesetnica je, dakle, padao sedam sedmica nakon praznika prvina, a praznik prvina je uvijek padao u prvi dan sedmice, dan nakon sedmične subote. Ni prvina ni pedesetnica nijesu vezani za lunarni kalendar, nego za sedmični ciklus.

Brojanje sedam uzastopnih sedmica, od praznika prvina do praznika pedesetnica, je nemoguće prema lunarnom kalendaru a da tih sedam punih sedmica istovremeno bude 50 uzastopnih dana, zato što se prema toj teoriji sedmice restartuju ili počinju iz početka svakog mjeseca, i postoje dani viška koji ne ulaze u računanje.

Da je Bog želio da ova dva praznika budu određena datumski On bi to i rekao, nego je izričito rekao da je praznik prvina dan nakon sedmične subote, i da do pedesetnice trebamo brojati sedam punih sedmica počevši od prvog dana sedmice. Ovo su dodatni dokazi da postoji kontinuirani sedmični ciklus.

 

Subota u jednini i subote u množini

Subota sedmi dan u sedmici, koji je bio dan potpunog odmora, na hebrejskom jeziku se naziva šabat što znači odmor, a ostali praznični dani odmora se nazivaju subote u množini ili šabaton. Na grčkom jeziku, kojim je pisan Novi savez, subota u jednini i subote u množini pojavljuju se u drugačijim oblicima.

Praznične subote, kojih je bilo sedam u godini (prvi i sedmi dan praznika beskvasnih hljebova, pedesetnica, trubni dan, dan pomirenja i prvi i osmi dan praznika sjenica – pogledati 3. Mojsijeva 23:7-8.21.25.32.35.36) nijesu bili dani potpunog odmora kao sedmična subota, već dani odmora od ropskog posla, osim dana pomirenja koji je bio dan potpunog odmora kao i sedmična subota, i koji se zato takođe nazivao šabat (3. Mojsijeva 16,31; 23,32).

U tom smislu, treba odvojiti subotu od subota, odnosno šabat od šabatona, jer se ne radi o istoj stvari. Subota ili šabat je bio sedmični dan od odmora i u koju je bio zabranjen svaki posao, dok su subote ili šabatoni bili praznični dani odmora u koje je bio zabranjen ropski posao, ali ne i svaki drugi posao. Pogledajmo jedan primer kada se na prazničnu subotu ili šabaton radilo, i još je padao 15-og u mjesecu:

„Petnaestog dana sedmog mjeseca, kada sakupite rod zemlje, sedam dana slavite praznik u čast Gospodu. Prvog dana je subota i osmog dana je subota. Prvog dana uzmite plodova s lijepog drveća, palminih listova, grana s razgranatog drveća i topola kraj voda, pa se sedam dana radujte pred Gospodom, svojim Bogom“ (3. Mojsijeva 23:39-40).

Ovo je samo jedan primjer kada se 15-og dana u mjesecu radilo. To je bio prvi dan praznika sjenica, ili jedna od subota u množini, odnosno šabatona, kada se u ovom slučaju sakupljao rod zemlje. To nije bila subota ili šabat, jer se u subotu ništa nije smjelo raditi.

Neke od prazničnih subota (šabatona) su padale i 15-tog i 22-og dana u mjesecu (prvi dani praznika beskvasnih hljebova i sjenice, kao i osmi dan u okviru praznika sjenica), a u kojima je bio zabranjen ropski posao a ne i svaki drugi posao. Ovo su očigledni dokazi da u te dane, 15-tog i 22-og, kada su padale praznične subote (šabaton), nije bila sedmična subota (šabat) u koju je naglašeno bio zabranjen svaki posao.

Dešavalo se da se ponekad praznična subota (šabaton) poklopi sa sedmičnom subotom (šabat), zato što je sedmična subota mogla pasti u bilo koji datum u mjesecu jer nije bila vezana za datum. To se i desilo dan nakon Hristovog raspeća,1. kada su se poklopili prvi dan praznika beskvasnih hljebova i sedmična subota, i zato je ta subota nazvana velika subota (Jovan 19:30-31).

 

Mana je dokaz o sedmičnom ciklusu

Nakon što je Bog izveo Izraelski narod iz Egipta, vjerujem da je želio da ih podsjeti na svoju subotu i tako je uspostavio  obrazac koji će voditi poštovanju subote narednih 40 godina dok budu živjeli u pustinji. Bog je učio narod da ne pripremaju hranu u subotu nego dan ranije kako bi se u subotu odmarali, i tako im je davao manu koja je padala na Zemlju šest dana, a sedmog dana nije padala. Dakle, Bog nije koristio mjesečni kalendar da podučava Izraelce o suboti, nego sedmodnevni ciklus kroz manu koji je trajao 40 godina.

Na osnovu Biblije, mana je padala šest dana, šestog dana je pala duplo više da bi narod imao i za naredni sedmi dan, a sedmog dana uopšte nije padala. U tom sedmom dana mana se ne bi pokvarila ili ucrvila, iako je dan ranije sakupljana.

„…A Mojsije im je rekao: To je hljeb koji vam Gospod daje za hranu. …Tada im je Mojsije rekao: Niko da ne ostavlja ništa od toga do jutra. Ali oni nijesu poslušali Mojsija. Neki su ostavili nešto od toga do jutra, i to se ucrvljalo i usmrdjelo. Zato se Mojsije razgnjevio na njih. Tako su to sakupljali svakog jutra, koliko je kome trebalo za jelo. Kad bi sunce ogrejalo, to bi se rastopilo. A ŠESTOG DANA NAKUPILI SU DVAPUT VIŠE HLJEBA, dva omera po osobi. Svi poglavari zbora došli su i javili to Mojsiju. Tada im je on rekao: Ovako je kazao Gospod. SJUTRA JE ODMOR, SVETA SUBOTA GOSPODNJA. ŠTA ŽELITE DA PEČETE, ISPECITE, I ŠTA ŽELITE DA SKUVATE, SKUVAJTE, A SAV VIŠAK OSTAVITE KOD SEBE I ČUVAJTE ZA UJUTRU. TAKO SU TO OSTAVILI ZA UJUTRU, KAO ŠTO IH JE MOJSIJE UPUTIO. I NIJE SE USMRDJELO NITI SU SE U TOME POJAVILI CRVI. Tada je Mojsije rekao: „Jedite to danas, jer je danas subota posvećena Gospodu. Danas toga nećete naći u polju. Šest dana ćete to skupljati, a sedmi dan je subota. Tada toga neće biti“ (2. Mojsijeva 16:15-26).

Znamo da lunarni kalendar ima 29 ili 30 dana. Na osnovu teorije o lunarnoj suboti, subota pada svakog 8-og, 15-og, 22-og i 29-tog dana svakog lunarnog mjeseca. Prema toj teoriji, 30-ti kao i prvi dan ne ulaze u računanje; to su takozvani prelazni dani.

Da li se padanje mane šest dana zaredom, kao i padanje mane duplo šestog dana, može uklopiti sa lunarnom subotom a da ima nekog smisla? Po mom mišljenju ne može.

Iz teorije o lunarnoj suboti proističe da je Bog trebao davati manu šestog dana, i to ne samo duplu količinu koja je trebala za sedmi dan, nego veću količinu za dva ili tri dodatna dana viška, zavisno koliko je taj mjesec imao dana (29-ti je navodno subota, 30-ti i prvi dan u mjesecu su prelazni dani: to je tri dana prije početka prvog dana naredne sedmice).

Mana je padala šest dana, šestog dana je pala duplo više da bi narod imao i za naredni sedmi dan, a sedmog dana nije uopšte padala. Dakle, ne postoji još dodatni dan ili dva viška gdje bi narod imao rezervnu manu ili nešto slično, prije nego što mana opet počne da pada prvog dana u sedmici.

Teorija o lunarnoj suboti potpuno uništava Božji princip davanja mane

Sljedeći nastavak

Print Friendly, PDF & Email

Reference

Za više informacija pogledati Dani Hristovog raspeća i vaskrsenja