Vjerujem da u Bibliji ima dosta dokaza koji pokazuju da subota nije padala konkretno u dane 8, 15 i 22 u lunarnom mjesecu, čime se ruši kompletna teorija o lunarnoj suboti.
Neki dokazi da 8. dan u mjesecu nije bila subota
Jošua je dao nalog Izraelcima da pripreme hranu jer će za tri dana preći Jordan u zauzimanju obećane Zemlje. Iz izvještaja se vidi da je taj dan u koji su spemali hranu bio 8. dan prvog mjeseca, dakle taj dan nije bio subota.
„Tada je Jošua dao uput upraviteljima naroda: „Prođite kroz logor i ovako podučite narod: Spremite sebi hranu, jer ćete za tri dana preći preko ovog Jordana i ući ćete u zemlju koju vam daje Gospod, vaš Bog, i zauzećete je“ (Jošua 1:10-11).
„Trećeg dana upravitelji su prošli kroz logor i uputili narod: „Kad vidite da levitski sveštenici nose kovčeg saveza Gospoda, vašeg Boga, tada krenite i vi sa svog mjesta i slijedite ga“ (Jošua 3:2-3).
„Narod je izašao iz Jordana desetog dana prvog mjeseca i ulogorio se u Galgalu, istočno od Jerihona“ (Jošua 4:19).
Ako su Izraelci desetog dana prvog mjeseca prešli Jordan, a to je bio treći dan od dana kada su spremali hranu, znači da su 8-og dana prvog mjeseca pripremali hranu, što znači da nije bila subota (primjeri računanja vremena gdje su „tri dana“ i „treći dan“ sinonimi za isto vrijeme – 1. Kraljevima 12:5.12).
Neki dokazi da 15-ti dan u mjesecu nije bila subota
Iz Biblije vidimo da su se 15-og dana u prvom mjesecu, kada je padao prvi dan praznika beskvasnih hljebova, radile određene stvari koje su bile potpuno zabranjenje u sedmičnu subotu: pripremanje hrane (2. Mojsijeva 12:15-17), pečenje beskvasnih hljebova, pečenje mesa, spaljivanje ostatka mesa (2. Mojsijeva 12:7-10.39).
Znamo da se hrana obavezno morala pripremati dan prije sedmične subote, i da se vatra nije smjela ložiti u subotu (2. Mojsijeva 16:23, 2. Mojsijeva 12:39, 35:3).
Takođe, 15-tog dana u sedmom mjesecu, kada je padao prvi dan praznika sjenica, radile su se stvari koje su inače bile zabranjene u sedmičnu subotu: sakupljane plodova, listova, grana (3. Mojsijeva 23:39-40). Znamo da je u sedmičnu subotu bilo zabranjeno sakupljanje drva (4. Mojsijeva 15:32-36).
Ako je svakog 15-tog u mjesecu bila sedmična subota (šabat), kao što to tvrdi teorija o lunarnoj suboti, zašto bi Bog onda u te dane dozvoljavao da se rade određene stvari koje se po pravilu nijesu smjele raditi u sedmičnu subotu? Stvar je u tome da su to bile subote u množini (šabaton), odnosno praznične subote u koje je bio zabranjen ropski posao, a ne sedmična subota (šabat) u koju je bio zabranjen svaki posao.
Znamo da su subotne zabrane bile izričite i striktne i stoga sedmična subota nema veze sa lunarnim kalendarom. Zato su 15-tog i 22-og Izraelci radili određene stvari koje nijesu smjeli raditi u sedmičnu subotu.
Na osnovu Biblije se može zaključiti i da su Izraelci 15-tog dana prvog mjeseca noću napustili Egipat, i to sigurno nije bila sedmična subota (2. Mojsijeva 12:29-39.51, 5. Mojsijeva 16:1, 4. Mojsijeva 33:3). Bog sigurno ne bi u subotu izvodio Izraelce iz Egipta kada je trebalo da se hoda i iznose stvari iz kuće, što je inače bilo zabranjeno u subotu (Jeremija 17:21-22).
Takođe, Izraelci su 15-tog dana drugog mjeseca stigli u pustinji Sin, što ne bi bilo logično ako je bila subota (2. Mojsijeva 16:1).
Ovo su neki od očiglednih dokaza da 15-og dana u mjesecu nije bila sedmična subota ili šabat u koji je bio zabranjen svaki posao.
Neki dokazi da 22. dan u mjesecu nije bila subota
Apostol Pavle je, po svemu sudeći, putovao 22-og u mjesecu kada su prošli dani beskvasnih hljebova koji su trajali sedam dana (od 15-og do 21-og), i stoga taj dan ne može biti subota.
„Oni su otišli prije nas i čekali nas u Troadi, a mi smo isplovili iz Filipe kad su prošli dani beskvasnih hljebova i za pet dana došli smo k njima u Troadu. Tamo smo proveli sedam dana“ (Djela apostolska 20:5-7).
Za praznik beskvasnih hljebova se sedam dana jedu beskvasni hljebovi (3. Mojsijeva 23:6-8; 2. Mojsijeva 12:18). Taj praznik počinje 15-tog dana prvog mjeseca i traje sedam dana, dakle do 21-og.1. Ako je naredni dan, taj 22. dan, istovremeno i sedmična subota, onda Izraelci u subotu nijesu mogli pripremiti ili kupiti bilo kakvu hranu, već su i taj dan morali jesti beskvasne hljebove kao i sedam prethodnih dana. Ovakvi i slični detalji iz Biblije pokazuju da teorija o lunarnoj suboti nema nikakvog smisla.
Biblija daje informaciju i da su Izraelci hodali 3 dana počevši od 20-og dana drugog mjeseca, što je nelogično ako je 22. bila subota (4. Mojsijeva 10:11-12.33).
Sada ćemo vidjeti i kroz jedan Isusov primjer da 22. u mjesecu nije bila subota.
„Približavao se Praznik senica, jedan od judejskih praznika“ (Jovan 7:2).
„Posljednjeg i najvažnijeg dana praznika, Isus je ustao i povikao: Ako je neko žedan, neka dođe k meni i pije“ (Jovan 7:37).
Koji je to bio dan praznika sjenica, posljednji i najvažniji, u kojem je Isus kazao ove snažne riječi? To je bio osmi dan praznika; dan kada je bio sveti zbor (4. Mojsijeva 29:12-35).
„Osmog dana održite svečani zbor. Ne radite nikakav ropski posao“ (4. Mojsijeva 29:35).
Ako je praznik sjenica počinjao 15-og dana u sedmom mjesecu, osmi dan je bio 22. dan u sedmom mjesecu.
„Gospod je još rekao Mojsiju: „Kaži Izraelovim sinovima: Od petnaestog dana tog sedmog mjeseca neka se sedam dana drži Praznik sjenica u čast Gospodu. Prvog dana neka bude sveti zbor. Ne radite nikakav ropski posao. Sedam dana prinosite žrtvu koja se spaljuje pred Gospodom. Osmog dana neka bude sveti zbor, i prinesite žrtvu koja se spaljuje pred Gospodom. To je svečani zbor. Ne radite nikakav ropski posao“ (3. Mojsijeva 23:33-36).
Isus je sjutradan otišao u Hram, dakle to je onda bio 23. dan tog mjeseca.
„Isus je otišao na Maslinsku goru. Ali u zoru se opet pojavio u hramu. Sav narod je pohrlio k njemu, a on je sjeo da ih poučava“ (Jovan 8:1-2).
Taj dan, koji je očigledno bio 23, je bila subota.
„Dok je prolazio vidio je čovjeka slijepog od rođenja. …Kad je to rekao, pljunuo je na zemlju i od pljuvačke napravio blato, pa je to blato stavio čovjeku na oči i rekao mu: Idi, operi se u vodi Siloamu. (Siloam znači „poslat”.) I čovjek je otišao, oprao se pa se vratio gledajući. …A tog dana, kad je Isus napravio blato i otvorio mu oči, bila je subota“ (Jovan 9:1-14).
Ne sporim činjenicu da je sedmična subota ponekad mogla da padne u dane 8, 15, 22 i 29 u lunarnom mjesecu, zato što je mogla pasti na bilo koji datum u mjesecu upravo jer nije bila vezana za datum, ali u Bibliji ima vrlo malo takvih primjera.
Svakako, ono što smo vidjeli iz Biblije jeste da postoji dosta dokaza da subota nije padala striktno u te dane kako to zastupa teorija o lunarnoj suboti, što teoriju čini apsolutno neodrživom. Subota sama po sebi nije vezana za mjesečni kalendar nego za sedmodnevni ciklus uspostavljen od stvaranja, i to je ono što je nedvosmisleno u Bibliji po pitanju ove teme.
Reference
| ↑1 | Beskvasni hljeb se jede i prethodno veče kada počinje proslava pashe, 14-tog naveče. Stoga se praznici pasha i beskvasni hljebovi često poistovjećuju jer se svetkuju jedinstveno. Ponekad može doći do zabune kada se ova dva praznika pominju u Bibliji, jer u nekim tekstovima djeluje kao da je u pitanju ista stvar. Za detaljnije razjašnjenje ovog pitanja pogledati 2. Mojsijeva 12:5-10.18, 3. Mojsijeva 23:5-6, Matej 26:17, Marko 14:12, Luka 22:1, 22:7-8, Jovan 18:28, Ezekijel 45:21. |
|---|