Alternativna teorija o Hristovom raspeću u srijedu i vaskrsenju u subotu smatra da je Hrist proveo u grobu bukvalno 72 sata, i da zato nije moguće da je razapet u petak a vaskrsnuo u nedelju. Oni smatraju da vrijeme Hristovog počivanja u grobu od bukvalno 72 sata predstavlja glavni znak Njegovog mesijanstva.
„Tada mu rekoše neki učitelji zakona i fariseji: Učitelju, želimo da nam pokažeš znak. A on im odgovori: Zao i preljubnički naraštaj traži znak, ali nikakav znak mu neće biti dat, osim znaka proroka Jone. Jer, kao što je Jona tri dana i tri noći bio u utrobi morske nemani, tako će i Sin čovječiji tri dana i tri noći biti u srcu zemlje“ (Matej 12:38-40).
Hrist je je ovo izjavio citirajući iz knjige proroka Jone.
„A Gospod je poslao veliku ribu da proguta Jonu, i Jona je bio u utrobi ribe tri dana i tri noći“ (Jona 1:17).
Da bi smo prihvatili teoriju o Hristova bukvalna 72 sata u grobu, prema mom uvjerenju, prethodno moramo odbaciti sve dokaze o raspeću u petak i vaskrsenju u nedelju i sve dokaze o ispunjenju tipologije.
Da li je Hrist kazao da će bukvalno 72 sata provesti u grobu, ili je, kako vjerujem, samo citirao knjigu proroka Jone gdje se pominju „tri dana i tri noći“ a koji se u Bibliji ne smatraju bukvalnim od 72 sata?
Hrist je više puta govorio o svom vaskrsenju, jednom je citirao Jonu i kazao „tako će Sin čovječiji tri dana i tri noći biti u srcu zemlje“, a u svim ostalim prilikama govorio je da će vaskrsnuti „treći dan“ i „posle tri dana“.
Dakle, „tri dana i tri noći“, „treći dan“ i „posle tri dana“ su, na osnovu Biblije, sinonimi za isto vrijeme – vrijeme Hristovog vaskrsenja.
„Otada Isus poče učenicima da objašnjava da mora ići u Jerusalim i da će mnogo postradati od starješina, prvosveštenika i učitelja zakona, da će biti ubijen, i da će TREĆEG DANA vaskrsnuti“ (Matej 16:21).
„Kad su se sastali u Galileji, Isus im reče: Sin čovječiji će biti predat ljudima u ruke, i oni će ga ubiti, ali on će TREĆEG DANA vaskrsnuti“ (Matej 17:22-23).
„Evo idemo u Jerusalim. Sin čovječiji će biti predat prvosveštenicima i učiteljima zakona, i oni će ga osuditi na smrt. Onda će ga predati neznabošcima da mu se rugaju, bičuju ga i raspnu, a on će TREĆEG DANA vaskrsnuti“ (Matej 20:18-19).
„I rekao je: Sin čovječiji mora mnogo da pretrpi i da bude odbačen od starješina, svešteničkih glavara i književnika, da bude ubijen i da TREĆI DAN vaskrsne“ (Luka 9:22).
„Tada je uzeo dvanaestoricu na stranu i rekao im: Evo idemo u Jerusalim. I ispuniće se sve što su proroci napisali za Sina čovječijeg. Predaće ga neznabošcima, rugaće mu se, zlostavljaće ga i pljuvaće ga. Izbičevaće ga i zatim ubiti, a TREĆI DAN će vaskrsnuti“ (Luka 18:31-33).
„A među najvažnijim poukama koje sam primio i vama predao jeste ovo: Hrist je umro za naše grijehe, kao što piše u Pismima; bio je sahranjen i vaskrsnuo je TREĆI DAN, kao što piše u Pismima“ (1. Korinćanima 15:3-4).
„Jer je poučavao svoje učenike i govorio im: Sin čovječiji biće predat u ruke ljudima. Oni će ga ubiti, ali iako će biti ubijen, vaskrsnuće POSLE TRI DANA“ (Marko 9:31).
„Evo idemo u Jerusalim. Sin čovječiji biće predat svešteničkim glavarima i književnicima, i oni će ga osuditi na smrt i predaće ga neznabošcima, i rugaće mu se i pljuvaće ga i bičevaće ga i ubiće ga, a on će POSLE TRI DANA vaskrsnuti“ (Marko 10:33-34).
Očigledno je iz biblijskih tekstova da su „tri dana i tri noći“, „treći dan“ i „posle tri dana“ sinonimi za isto vrijeme – vrijeme Hristovog vaskrsenja. U tom smislu, ne može biti da „tri dana i tri noći“ predstavljaju duži period od „treći dan“ i „posle tri dana“, nego se radi o istom periodu.
Zapazimo i da je Hrist govoreći o vaskrsenju samo jednom upotrijebio izraz „tri dana i tri noći“, i to citirajući Jonu, dok se čak pet puta pominje „treći dan“ i dva puta „posle tri dana“. I apostol Pavle je kazao „treći dan“ u istom kontekstu.
Dakle, ne postoji nikakav biblijski osnov da jedno pominjanje „tri dana i tri noći“ ima bilo kakav primat u odnosu na izraze „treći dan“ i posle „tri dana“ koji se pominju osam puta. Ustvari radi se o istom vremenu, istom periodu, samo korišćenjem različitih izraza.
Ali koje je to vrijeme, da li je u pitanju 72 sata? U najmanju ruku „treći dan“ i „posle tri dana“ ne mogu biti 72 sata, a oni se pominju čak osam puta u kontekstu vaskrsenja, dok se „tri dana i tri noći“ pominje samo jednom.
Šta kaže Biblija o tome? Kako Biblija računa vrijeme?
Dani i noći u Bibliji
Prema Bibliji, bilo koji dio dana, ili manji dio dana, se računao kao dan, i to ćemo vidjeti iz tekstova. Kada se pominje dan u Bibliji to ne znači bukvalno 24 sata. Jevreji i danas na isti način računaju vrijeme.
„Kratko vrijeme u jutro sedmog dana računa se kao sedmi dan; obrezivanje novorođenčeta se vrši osmog dana, a prvi dan, u momentu nakon rođenja deteta, računa se kao jedan cijeli dan“ (Jevrejska enciklopedija, vol. 4, p 475).
To je metoda koja se koristi u Bibliji pri računanju vremena.
Prema Bibliji, pljuštanje kiše 40 dana i 40 noći je jednako kao 40 dana.
„Kiša je pljuštala na zemlju ČETRDESET DANA I ČETRDESET NOĆI“ (1. Mojsijeva 7:12).
„Vode potopa padale su na zemlju ČETRDESET DANA i sve više su rasle i podigle barku, tako da je ona plovila visoko iznad zemlje“ (1. Mojsijeva 7:17).
Prema Bibliji, Hristov post od 40 dana i 40 noći je jednak kao 40 dana.
„Onda Duh odvede Isusa u pustinju da ga đavo iskuša. Pošto je postio ČETRDESET DANA I NOĆI, najzad ogladne“ (Matej 4:1-2).
„Odmah zatim Duh ga je naveo da ode u pustinju. Tako je ČETRDESET DANA ostao u pustinji, gdje ga je Sotona iskušavao, i bio je s divljim životinjama, a anđeli su mu služili“ (Marko 1:12-13).
Činjenica je da biblijski dan ukupno traje 24 sata, i da svijetli i mračni dio dana traju ukupno po 12 sati (1. Mojsijeva 1:1-31, Jovan 11:9), ali izrazi za dane i noći koji se koriste u Bibliji ne podrazumijevaju bukvalno vrijeme od 24 sata.
Stoga izraz „tri dana i tri noći“ ne znači bukvalno 72 sata, i to ćemo sada dodatno vidjeti iz tekstova.
Estera je tražila od Mardoheja da narod za nju posti tri dana i tri noći nakon čega će otići kod kralja i tražiti da narod bude spašen.
„Idi, sakupi sve Judejce koji se nalaze u Susanu i postite za mene, TRI DANA I TRI NOĆI ne jedite i ne pijte. I ja ću postiti sa svojim devojkama, a onda ću otići kod kralja, iako to nije po zakonu, pa ako treba da poginem, neka poginem” (Estera 4:16).
U nastavku piše da je Estera trećeg dana otišla kod kralja, dakle ne nakon bukvalna 72 sata.
Tri dana i tri noći, kao što ćemo vidjeti, završavaju se trećeg dana, a ne bukvalno nakon 72 sata što bi onda značilo da se ulazi u četvrti dan.
„TREĆEG DANA Estera je obukla svoju kraljevsku odjeću i stala u unutrašnje dvorište kraljevog dvora naspram dvora, dok je kralj sjedio na svom prestolu u svom dvoru naspram ulaza u dvor“ (Estera 5:1).
Kralj Roboam je rekao Jeroboamu i narodu da odu na tri dana i da se vrate za tri dana. Kao što ćemo vidjeti, narod se vratio trećeg dana, a ne nakon 72 sata, jer bi to onda bilo vraćanje četvrtog dana.
„A on im je rekao: Idite, i ZA TRI DANA opet dođite kod mene. I narod je otišao“ (1. Kraljevima 12:5).
„TREĆEG DANA Jeroboam i ceo narod došli su kod Roboama, kao što je kralj i rekao: Dođite opet kod mene za tri dana” (1. Kraljevima 12:12).
Pročitajmo i slučaj kada je Josif zatvorio braću na tri dana, i oslobodio ih trećeg dana, a ne nakon bukvalna tri dana, odnosno nakon bukvalnih 72 sata.
„Zatim ih je sve zajedno bacio u zatvor na TRI DANA. TREĆEG DANA Josif im reče: Ako ovako uradite ostaćete živi, jer se ja bojim Boga“ (1. Mojsijeva 42:17-18).
Treći dan znači prekosjutra od danas
Hrist je sam objasnio da treći dan znači prekosjutra, a ne nakon puna tri dana ili 72 sata.
„U taj čas prišli su mu neki fariseji i rekli: Izađi i idi odavde, jer Irod hoće da te ubije. A on im je rekao: Idite i kažite toj lisici: Evo, istjerujem demone i liječim DANAS I SJUTRA, A TREĆI DAN završiću što imam. Ali DANAS, SJUTRA I PREKOSJUTRA moram da nastavim put, jer ne priliči da prorok bude pogubljen van Jerusalima“ (Luka 13:31-33).
Treći dan je, prema Bibliji, prekosjutra od danas.
„Pošto nas je zahvatila žestoka oluja, SJUTRADAN su rasteretili brod, a TREĆEG DANA su ručno izbacili brodsku opremu“ (Djela apostolska 27:18-19).
Na osnovu ovakvog računanja vremena, Hrist je umro u petak na dan pripreme za sedmičnu subotu, i to je bio prvi dan. U grobu je počivao u subotu, i to je bio drugi dan. Vaskrsnuo je u nedelju prvog dana sedmice, i to je bio treći dan.
I Hristovi učenici su tako računali vrijeme – prvi dan u sedmici je, prema njihovim riječima, bio treći dan nakon Hristovog raspeća.
„Naši sveštenički glavari i poglavari predali su ga da bude OSUĐEN NA SMRT I RAZAPELI SU GA. A mi smo se nadali da je on taj koji će izbaviti Izrael. Osim toga, ovo je TREĆI DAN kako se to dogodilo“ (Luka 24:20-21).
Hrist je istog tog dana, prvog dana u sedmici, kazao jedanaestorici:
„Tada im je otvorio um da razumiju Pisma i rekao im je: Tako je napisano, da će Hrist stradati i TREĆI DAN ustati iz mrtvih…“ (Luka 24:45-46).
Pogledajmo i kako su fariseji razumjeli šta je Hrist rekao o vremenu svog vaskrsenja.
„SJUTRADAN, TO JEST DAN POSLE PRIPREME, prvosveštenici i fariseji dođoše k Pilatu i rekoše: „Gospodaru, sjetili smo se da je onaj varalica za života govorio: VASKRSNUĆU POSLE TRI DANA. ZATO NAREDI DA SE GROB OSIGURA DO TREĆEG DANA, da ne bi njegovi učenici došli i ukrali tijelo pa rekli narodu: Ustao je iz mrtvih! Tako bi ta posljednja prevara bila gora od prve. A Pilat im reče: Evo vam straže pa idite i osigurajte kako znate. I oni odoše i osiguraše grob zapečativši kamen i postavivši stražu. PO ZAVRŠETKU SUBOTE, U OSVITU PRVOG DANA SEDMICE, dođoše Marija Magdalena i druga Marija da pogledaju grob“ (Matej 27:57-66, 28:1).
Pošto je Hrist, prema riječima fariseja, trebalo da vaskrsne „posle tri dana“, rimska straža je postavljena na kraju subote da osigura da učenici neće ukrasti tijelo „do trećeg dana“, dakle tokom nedeljnog dana, što znači da su fariseji dobro razumjeli da „posle tri dana“ i „treći dan“ znače isto vrijeme.
Nedelja je treći dan od raspeća
Da je Hrist vaskrsnuo nakon 72 sata i da je to bila eventualno subota, to znači da bi prvi dan u sedmici bio četvrti dan od raspeća, i Hristova pojavljivanja prvog dana u sedmici bila bi četvrtog dana. Biblija nedvosmisleno kaže da je taj prvi dan u sedmici u koji se Hrist pojavljivao bio treći dan od raspeća.
„PRVOG DANA U SEDMICI, vrlo rano, otišle su na grob, i neke druge sa njima, noseći mirise koje su pripremile. …To su bile Marija Magdalena, Jovana i Marija, Jakovljeva majka. I ostale žene koje su bile s njima ispričale su to apostolima. …ISTOG TOG DANA dvojica od njih putovala su u selo koje se zove Emaus, udaljeno šezdeset stadija od Jerusalima. …Dok su tako razgovarali i raspravljali, prišao im je sam Isus i pošao s njima. Ali njihovim očima nije bilo dato da ga prepoznaju. …Zar si ti jedini stranac u Jerusalimu koji ne zna šta se u njemu ovih dana događalo? On ih je upitao: Šta to? Odgovorili su mu: Ono što se dogodilo s Isusom Nazarećaninom, koji je bio prorok silan na djelu i riječi pred Bogom i cijelim narodom. NAŠI SVEŠTENIČKI GLAVARI I POGLAVARI PREDALI SU GA DA BUDE OSUĐEN NA SMRT I RAZAPELI SU GA. A mi smo se nadali da je on taj koji će izbaviti Izrael. Osim toga, OVO JE TREĆI DAN KAKO SE TO DOGODILO“ (Luka 24:1-21).
Prema biblijskom računanju vremena, vaskrsenje nakon „tri dana i tri noći“, „posle tri dana“ i „treći dan“ označavaju prekosjutra od danas, odnosno treći dan, a ne bukvalno 72 sata.
Glavni znak Hristovog mesijanstva je vaskrsenje, a ne vrijeme provedeno u grobu
Bog je Hrista vaskrsnuo treći dan, a ne nakon bukvalna 72 sata.
„A Bog ga je TREĆI DAN vaskrsnuo i dao mu da se pokaže ljudima“ (Djela apostolska 10:40).
Na osnovu svega, vjerujem da glavni znak Hristovog mesijanstva nije vrijeme koje je bukvalno proveo u grobu, nego Njegovo vaskrsenje iz mrtvih trećeg dana.
„Jer ako svojim ustima priznaješ da je Isus Gospod – i ako u svom srcu vjeruješ da ga je Bog podigao iz mrtvih, bićeš spasen“ (Rimljanima 10:9).
Za više informacija pogledati knjigu Dani Hristovog raspeća i vaskrsenja, u kojoj su detaljnije obrađeni svi glavni argumenti zastupnika teorije da je Hrist razapet u srijedu a vaskrsnuo u subotu.
